Trogir - Marina - Drniš - Zadar
Prošli mi je tjedan u posjet doputovala LeeAnn Barnes Gordon, studentica treće godine magistarskog studija restauracije Muzeja Winterthur i Sveučilišta u Delawareu. Upoznala sam je početkom godine u Sjedinjenim Državama, kada sam kao stipendist Junior Faculty Development programa provela proljetni semestar na delawareskom sveučilištu.
LeeAnn je od kraja svibnja boravila u Ateni dokumentirajući i konzervirajući nalaze s arheološkog lokaliteta na Agori kao dio obavezne ljetne prakse. Sudjelovala je i u organizaciji nekoliko restauratorskih radionica za studente i arheologe. Moj ambiciozni plan razgledavanja predviđao je 'turneju' od Vida pored Metkovića do Zadra i njegovog zaleđa, ali sam od toga odustala kad mi je rekla koliko ju je naporno ljeto u Ateni iscrpilo. Obilazak smo, stoga, započele u Trogiru.
Trogir je jedan od onih naših gradova koji se diče bogatim kulturnim naslijeđem. Najznačajniji konzervatorsko-restauratorski radovi proteklih se godina vezuju uz katedralu. Restaurirana je kapela Orsini - taj biser renesansne arhitekture. Izvedeni su radovi na zvoniku, laserom je očišćen portal majstora Radovana, restaurirani su ciborij i bočni oltari, obnovljeno predvorje katedrale, sakristija te romanički portal i dio zidnog platna na južnoj strani crkve, a trenutno je pod skelama njezino istočno pročelje. Ovi zahvati nisu prošli bez polemika. To se osobito odnosi na zvonik kojemu je, zbog načina na koji su tretirane sljubnice, obnova 'podarila' čipkastu teksturu.
Detalj restaurirane kapele Orsini.
Vitraj u središnjoj rozeti na zapadnom pročelju trogirske katedrale (XV. st.). Ovdje pogledajte video o njegovoj restauraciji.
Na putu za Zadar kratko smo se zaustavile u Marini i Primoštenu. Negdje pored Šibenika promašila sam skretanje pa smo nakon polusatne vožnje završile u Drnišu. Cilj nam je bio domoći se Zadra prije sumraka pa smo na brzinu obišle drnišku Gradinu. Njezin najstariji arheološki sloj potječe još iz prapovijesti. Danas je djelomično sačuvana srednjovjekovna tvrđava na jugu te kula centralnog tlocrta i obrambeni zid iz turskoga doba. S ovoga mjesta puca pogled na cijelo Petrovo polje.
Kula u Marini potječe iz XV. stoljeća.
Drniška Gradina pokazuje izuzetnu povijesnu slojevitost. U drniškom se kraju nalazi još nekoliko utvrda: Kamičak, Ključ, Nečven, Bogočin.
Prvo odredište u Zadru bio nam je impresivni Muzej antičkog stakla. Smješten u nekadašnjoj klasicističkoj palači Cosmacendi (druga polovica 19. stoljeća) iznad gradskih zidina, muzej je nedavno proslavio svoj prvi rođendan. Uz bogati stalni postav, posebnu atrakciju predstavlja radionica za puhanje stakla. Tu posjetitelji mogu pratiti proces ručne izrade staklenih predmeta. Restauratore će zanimati da muzej raspolaže radionicom za restauraciju arheološkog stakla koju vodi arheolog i restaurator Šime Perović. Nas je, pak, obradovala izložba 'Hrvatski Apoksiomen'.
Brončani atleta jedan je od naših najznačajnijih arheoloških nalaza. (U svijetu je sačuvano osam kopija i inačica ovoga tipa.) Njegova je restauracija povjerena Hrvatskom restauratorskom zavodu, a zahvat je izveden u suradnji s Opificiom delle Pietre Dure iz Firence. Konzervatorsko-restauratorske zahvate pratila su arheološka istraživanja podmorskog lokaliteta te konzervatorsko-restauratorska istraživanja skulpture. Obavljeno je i trodimenzionalno snimanje kipa. (Više o primjeni optičkih mjernih metoda u očuvanju spomenika kulture pročitajte ovdje.)
Osobito su zanimljivi rezultati ispitivanja organskog materijala koji je pronađen u njegovoj unutrašnjosti. Čini se da je kroz rupu u stopalu lijeve noge, ili kroz oštećenje na desnoj nozi, još u antičko doba u skulpturu ušao mali glodavac. To je utvrđeno analizom materijala od kojih je načinio gnijezdo te ostataka plodova i sjemenki kojima se hranio.
Apoksiomen je odliven u bronci, ali su usnice izrađene od bakrenog lima.
Šetnju po Zadru okončali smo na Morskim orguljama i Pozdravu suncu, projektima arhitekta Nikole Bašića. Ove arhitektonsko-umjetničke interpolacije iz temelja su preobrazile zapadnu stranu poluotoka i vratile joj izgubljeni život.
Pozdrav suncu oživio je zapadnu stranu zadarskoga poluotoka.
Nema komentara:
Objavi komentar