Nedavno sam na Facebooku napisala da tijekom dana obavim toliko različitih poslova, da se više ne mogu sjetiti što sam sve radila pa mi se čini da ništa nisam napravila. Da opravdam sebe sebi, sastavila sam kratki pregled projekata kojima sam se bavila proteklih mjesec dana. Veljača bi, zapravo, trebala biti miran mjesec (ispitni su rokovi pa nema predavanja), no ova je bila sve samo ne to.
Magistarski stručni rad Petre Perlain
Moja studentica Petra Perlain obranila je prije nekoliko dana magistarski stručni rad naslovljen "Grafička dokumentacija dvaju oltara iz crkve Gospe od Spilice na Lopudu i istraživanje stratigrafije slikanog sloja na oltaru Smrti sv. Josipa. Ispitivanje učinkovitosti enzima kod čišćenja ukrasnog okvira iz crkve sv. Križa u Splitu". (Teško pamtljiv naslov, priznat ćete.) Kao Petrina mentorica, trebala sam pročitati i ispraviti završnu verziju rada. To nije bio nimalo lagan zadatak, budući da se radi(lo) o gotovo 150 kartica teksta, odnosno 250 stranica teksta s ilustracijama. Petra je na tome radila godinu i pol dana. Velika su joj pomoć bili komentori dr. sc. Ivica Ljubenkov, voditelj analitičkog laboratorija Odsjeka za konzervaciju-restauraciju, i dr. sc. Stjepan Orhanović, stručnjak za enzimsku katalizu, kojima i ovim putem zahvaljujem na suradnji.
Crkva gospe od Spilice na Lopudu: pogled na bočne oltare pod skelama
Prvi dio Petrinoga rada vezan je uz radionicu International Conservation Workshop Lopud (ICWL) koja se svake godine održava na Lopudu. Petra je u radionici sudjelovala 2011. godine. Njene su kolegice tada na terenu izradile skice i detaljne nacrte dvaju bočnih oltara u crkvi Gospe od Spilice, a Petrin je zadatak bio vektorizirati skenirane crteže uz pomoć programa AutoCAD. Budući da se to pokazalo izrazito složenim, u izvješću o obavljenom poslu Petra je predložila dvije metode snimanja koje konzervatorima-restauratorima mogu koristiti za izradu grafičke dokumentacije drvenih polikromiranih oltara. Osim toga, Petra je s jednog oltara uzela uzorke slikanog sloja. Jedna grupa uzoraka analizirana je na Institutu za konzervatorske znanosti Sveučilišta primijenjenih znanosti u Kölnu, a druga na našem odsjeku. Opis svakoga uzorka Petra je napisala na hrvatskom i engleskom jeziku, budući da će se njezin tekst priključiti ICWL-ovoj dokumentaciji. Na kraju je napravila usporedbu s rezultatima analiza obavljenih u Kölnu.
Zatečeno stanje ukrasnog okvira 2002. godine i stanje u kakvom ga je Petra zatekla 2011. godine
Drugi dio Petrinog rada znatno je složeniji, a tiče se vrijednog drvenog ukrasnog okvira iz 18. stoljeća koji je, teško oštećen i višestruko preslikan, u našu radionicu stigao 2002. godine. Trebalo je stabilizirati slikani sloj, odstraniti preslike i rekonstruirati nedostajuće dijelove. Budući da probe podljepljivanja i čišćenja nisu dale željeni rezultat, odlučeno je da se umjetnina neće dirati dok restauratori ne budu raspolagali boljim metodama. Petri je taj okvir privukao pažnju pa je odlučila ispitati učinkovitost enzima za uklanjanje preslika. Najprije je trebalo provesti opsežne laboratorijske analize kako bi se utvrdio sastav originalnih slojeva i onih koji se nalaze iznad njih. Petra je nakon toga dobila zadatak istražiti literaturu u kojoj se opisuje primjena enzima za uklanjanje nepoželjnih slojeva s oslikanih površina. Na temelju provedenih istraživanja, suzila je izbor na nekoliko enzima, pripremila enzimske gelove i iskušala njihovo djelovanje na okviru. Enzimski su gelovi uspješno odstranili nepoželjne slojeve, ostavljajući izvorni slikani sloj netaknutim. Petra je svoj rad zaokružila prikazom tehnologije izrade ukrasnog okvira, njegova oslikavanja i ukrašavanja.
Stručno je povjerenstvo jednoglasno ocijenilo njen rad ocjenom odličan. Nadam se da će dio toga istraživanja biti prezentiran na Međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije koja bi se u travnju trebala održati u Dubrovniku.
Međunarodna konferencija "Our Modern: Re-appropriating Vulnerable 20th century Heritage" (Dubrovnik, 21. – 23. svibnja 2013.)
Dubrovnik će u svibnju biti domaćin još jedne konferencije, "Our Modern: Re-appropriating Vulnerable 20th century Heritage". Riječ je o međunarodnoj konferenciji na kojoj se kroz tri tematske cjeline – Urbana baština i arhitektura, Likovne umjetnosti, Fotografija i audiovizualna baština – propituje koncept kulturne baštine 20. stoljeća i raspravlja o njezinu očuvanju. Nositelji projekta su Sveučilište u Dubrovniku, Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, Hrvatski državni arhiv, Tehničko sveučilište u Berlinu i Moskovski institut za arhitekturu.
Rok za prijavu izlaganja bio je 1. veljače.
Znanstveni je odbor – Sandra Uskoković, Ana Šverko, Hrvoje Gržina i ja – imao dva tjedna da pročita i ocijeni sedamdesetak prijavljenih radova. Prihvaćeni su samo oni koji su zadovoljili slijedeće kriterije: sukladnost teme rada temi kongresa, sukladnost naslova rada i sažetka, cilj istraživanja i znanstveni doprinos, izvornost rada te međunarodna relevantnost. Izbor je bio težak, jer je kvaliteta radova (i predavača) bila vrlo visoka. Odabrane radove trebalo je tematski grupirati unutar svake sesije. Ana i Sandra su to učinile za prvu sesiju, Hrvoje za treću, a ja za sesiju posvećenu likovnim umjetnostima. Program konferencije bit će objavljen početkom ožujka.
Zahvalna sam Sandri što je nas je okupila oko ovog projekta i jako se veselim što ću u Dubrovniku držati predavanje o podučavanju studenata metodama prikupljanja informacija od umjetnika te o intervjuiranju umjetnika u sklopu jednog mog kolegija. Moj rad nosi naslov "Artist in the Classroom: Developing Strategies for Conservation of Tomorrow's Heritage".
Radionica prof. Richarda Wolbersa (SAD) "Nove metode čišćenja oslikanih površina" (Split, 25. – 29. ožujka 2013.)
O radionici prof. Richarda Wolbersa koja bi se održala u Splitu razmišljam otkako sam se vratila iz SAD-a. Prošle je godine njegovo gostovanje organizirala Mirta Pavić iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Interes za zagrebačku radionicu bio je toliko velik da je svih 40 mjesta popunjeno u samo jedno jutro. (O toj sam radionic pisala ovdje.)
Splitsku radionicu organiziramo Jurica Matijević, Lana Kekez i ja. Mirta nam je uvelike pomogla svojim savjetima. Radionica nosi naziv "New Methods of Cleaning Painted Surfaces" [Nove metode čišćenja oslikanih površina], a održat će se od 25. do 29. ožujka. Broj mjesta je ograničen (20 za cjelodnevni program; 20 za poludnevni), prijaviti se možete do 1. ožujka. Detalje potražite ovdje.
Prof. Richard Wolbers (biografija i bibliografija)
Prof. Wolbers je veliko ime u konzervaciji-restauraciji, stručnjak čije inovativne metode čišćenja oslikanih površina koriste restauratori diljem svijeta. Velika nam je čast što je pristao doći u Split.
Serija predavanja prof. Hansa Portsteffena (Njemačka) u sklopu Erasmus programa mobilnosti nastavnog osoblja (Split, 4. i 5. ožujka 2013.)
Početkom ožujka na Odsjek za konzervaciju-restauraciju kao gostujući predavač dolazi prof. Hans Portsteffen s Instituta za konzervatorsko-restauratorske znanosti Sveučilišta primijenjenih znanosti u Kölnu, stručnjak za konzervaciju-restauraciju štafelajnih slika i polikromiranih drvenih skulptura. Tijekom dva dana, 4. i 5. ožujka, održat će seriju javnih predavanja. Govorit će o platnu kao nositelju slike, lakovima, promjenama na slikama, zapunjavanju oštećenja i rekonstruktivnim zahvatima.
O Hansovom gostovanju pisala sam u prethodnom postu. Raspored predavanja objavljen je na internetskoj stranici Umjetničke akademije. Ova predavanja organiziram u suradnji s kolegom Juricom Matijevićem.
Ciklus javnih predavanja Razgovori o baštini: predavanje dr. sc. Ane Šverko i Igora Belamarića o trogirskom parku Garagnin – Fanfogna (Split, 26. veljače 2013.)
U siječnju prošle godine pokrenula sam ciklus javnih predavanja nastavnika i studenata Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije. Program je obuhvatio osam predavanja, a teme su bile raznolike: od intervencija u povijesnim jezgrama do edukacije vlasnika kulturnih dobara. Cilj mi je bio upoznati stručnu i širu javnost s aktivnostima Odsjeka za konzervaciju-restauraciju, ali i potaknuti konstruktivne stručne rasprave o očuvanju kulturne baštine. Ove sam akademske godine odlučila proširiti listu predavača, odnosno uključiti i stručnjake koji ne predaju na splitskom studiju konzervacije-restauracije. Novi ciklus predavanja nazvala sam Razgovori o baštini.
Razgovore su otvorile dvije studentice, Filipa Sršen i Tina Tomšič, a tema njihovg predavanja bila je (prva) konzervatorsko-restauratorska radionica u sisačkome Parku skulptura. Ciklus se nastavlja predavanjem dr. sc. Ane Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković) i Igora Belamarića (Parkovi i nasadi) "Povijest i budućnost trogirskog parka Garagnin – Fanfogna". Predavanje će se održati u utorak 26. veljače u velikoj dvorani Umjetničke akademije (tvrđava Gripe), s početkom u 18.30 sati. Najavu pročitajte ovdje.
Radionica o restauraciji i zaštiti audiovizualne baštine (Zagreb, 1. ožujka 2013.)
Za nekoliko dana vodim studente prve godine u Zagreb na radionicu o restauraciji i zaštiti audiovizualne baštine koju, uz moju malu asistenciju, organizira Društvo za zaštitu i razvoj baštine predvođeno Sašom Tkalcem. Radionica će se održati u petak 1. ožujka, a program je više nego zanimljiv: ujutro su predavanja i projekcija restauriranih dokumentaraca, a popodne obilazak Studija Ater koji se bavi migracijom i restauriranjem AV građe.
Najava radionice o restauraciji i zaštiti AV baštine
Dr. sc. Branko Bubenik, jedan od vodećih svjetskih autoriteta za očuvanje AV građe, govorit će o zaštiti AV dokumentacije, povjesničar filma Daniel Rafaelić o potrazi za hrvatskom filmskom baštinom u njemačkim filmskim arhivima, a kustosica Leila Topić o očuvanju radova medijskih umjetnika u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Između njihovih predavanja publika će moći vidjeti restaurirane kratke dokumentarce Krste Papića i jedan animirani film Zlatka Boureka. Stručnjaci Ater Studija govorit će o tome koji su restauratorski postupci primijenjeni na tim materijalima.
"Ostalo"
Bilo je tu još poslova. Bivšoj studentici Jeleni Zagori pomogla sam urediti članak za novo specijalno izdanje CeROArta, časopisa koji jednom godišnje objavljuje radove studenata završnih godina konzervacije-restauracije ili onih koji su nedavno diplomirali. Prošle je godine u njemu objavljen članak Aide Grga, još jedne moje bivše studentice. Čitati Jelenin rad bio je pravi užitak, a činjenica da sam joj jednu godinu predavala ispunjava me ponosom.
O projektu "Tvornica baštine Željezara Sisak" pisala sam na jednom od tri studentska bloga koja uređujem, Stažiranje među umjetninama. Moj je zadatak stupiti u kontakt s autorima skulptura i prikupiti o njih podatke koji će nam pomoći da odredimo metodologiju konzervatorsko-restauratorskog zahvata. Podatke zasad prikupljam kroz anketni listić. Želja nam je dovesti umjetnike u Sisak i intervjuirati ih pored njihovih skulptura. Neke sam uspjela kontaktirati putem e-maila, drugima sam anketne listiće poslala poštom.
U svakoj se omotnici nalazi pismo s kratkim prikazom projekta, obrazac s pitanjima, nekoliko fotografija sadašnjeg stanja skulpture koju je umjetnik izradio te frankirana omotnica u kojoj mi treba poslati odgovore. Ovo posljednje bi trebala biti garancija da će mi odgovoriti.
Pisala sam i uređivala neke tekstove za katalog koji će Umjetnička akademija izdati povodom 15. obljetnice svoga utemeljenja; ispravljala sam i uređivala tekstove za studentske blogove; počela sam (pre)uređivati internetsku stranicu Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije koja će se, kako rekoh, za par mjeseci održati u Dubrovniku...
Sve me to odvuklo od pisanja doktorata. Da mi "doktor za umjetnine" ne bi bila jedina titula koju ću u životu steći, do kraja godine planiram reducirati broj "izvannastavnih" aktivnosti i posvetiti se Zvonimiru Wyroubalu.
