petak, 12. travnja 2013.

Razgovor s Nevenom Pekom o 10. međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije

Krajem idućeg tjedna u Dubrovniku se održava Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije. Trodnevni skup organizira Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku. Riječ je o jubilarnom desetom susretu studenata konzervacije-restauracije iz Hrvatske i Slovenije.

Organizatori su pripremili uistinu bogat znanstveno-stručni i društveni program. Osim predavanja, izložbe postera i posjeta restauratorskim radionicama Odjela za umjetnost i restauraciju, program predviđa obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti crnogorskog priobalja. Raspored predavanja i ostalih aktivnosti možete pogledati na internetskoj stranici Konferencije. Neke mi je detalje u intervjuu otkrio Neven Peko, član Organizacijskog odbora. 


Neven Peko, student konzervacije-restauracije Dubrovačkog sveučilišta i član Organizacijskog odbora 10. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije


Nevene, Vi ste jedan od članova Organizacijskog odbora 10. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije koja će se održati od 19. do 21. travnja u Dubrovniku. Tko je još u Odboru? 

U "užem" organizacijskom odboru, koji se bavio pitanjima poput slanja poziva, nalaženja sponzora, organiziranja cateringa i sl., ima nas troje: Maja Grgurević, tajnica Odjela za umjetnost i restauraciju, asistentica Ivana Popović i ja. 

Kako ste podijelili zaduženja? 

Zaduženja nismo strogo podijelili. Umjesto toga, pokušali smo jedni drugima olakšati posao kako bi se on brže odradio, ali na što kvalitetniji način. Za neke stvari su nam praktično ili savjetima pomogli i drugi nastavnici i kolege studenti. Prof. Sanja Serhatlić će sa studentima koji specijaliziraju konzervaciju-restauraciju papira uvezati programe konferencije. Ona nam je pomogla i u nalaženju sponzora. Prof. Margarita Bego se ponudila da napravi malu zakusku za vrijeme obilaska radionica i sl., a i prof. Nađa Lučić nam je ponudila pomoć za sve što bude potrebno.

Vi ste jedini student u Organizacijskom odboru. Jeste li se sami prijavili ili Vas je trebalo nagovarati da se uključite? 

Kada se na Stručnom vijeću Odjela za umjetnost i restauraciju prvi put spomenula ovogodišnja konferencija, javio sam se našoj tajnici Maji i uključio se u organizaciju. I inače volim te "stresne" organizacijske situacije pa me stvarno nije trebalo nagovarati.

Pomažu li drugi studenti? 

Da, i moram zahvaliti svim kolegama na tome što su nam se javljali i stavljali na raspolaganje za pomoć oko organizacije. Želim još jednom zahvalim kolegama Karmen Lečić, Ani Klečak i Janu Cerovečkom za pomoć na današnjem photo sessionu za postere za konferenciju. Moram spomenuti i dvoje studenata koji specijaliziraju konzerviranje-restauriranje drva, a koji su nam ponudili pomoć oko izrade nagrade "Zvonimir Wyroubal". To su Sara Drpić-Granić i, ponovno, Jan Cerovečki. Nikako ne smijem zaboraviti kolegicu Maju Kadijević Uskoković, našu "vezu" za Crnu Goru koja nam pomaže oko stručne ekskurzije, koja je na rasporedu 20. travnja.

Mislite li da će Vam iskustvo organiziranja ove konferencije koristiti u životu? 

Još od srednje škole više sam puta bio uključen u organizaciju različitih događaja i to svakako smatram pozitivnim iskustvom. Tako se stječe dobro iskustvo u vođenju projekata što će mi, vjerujem, sutra koristiti u poslu. Također, kod ovakvih događanja uvijek je potrebno tražiti sponzore, a sposobnost nalaženja alternativnih izvora financiranja postaje sve važnija i za našu struku, budući da država konstantno smanjuje sredstva za projekte u kulturi.

Uspjeli ste prikupiti impresivan broj sponzora; čini se da će svaki sudionik otići iz Dubrovnika s nekim poklonom. Možete li nam otkriti kakve su nagrade predviđene za autore najboljeg izlaganja, PPT-prezentacije i postera?

Imali smo veliku sreću u nalaženju sponzora, pa smo zaista uspjeli skupiti popriličan broj nagrada. Školska knjiga, Algoritam, UPI2M books, Muzejski dokumentacijski centar, Institut za povijest umjetnosti i Crescat su nam donirali vrlo zanimljiva izdanja stručne literature. Trgovine Juriček i Crescat poklonile su nam i pribor za konzervaciju-restauraciju, dok su nas financijski pomogli Grad Dubrovnik i Autoškola Rally. Nadamo se da ćemo do početka konferencije još proširiti ovu listu, a svim sponzorima zahvaljujemo što su odlučili na ovaj način podržati ovaj vid, možemo reći, dodatnog obrazovanja budućih konzervatora-restauratora.

Program je izuzetno bogat. Osobito zanimljivo zvuči izlet u Crnu Goru koji je planiran za drugi dan Konferencije. 

Odlučili smo rezervirati jedan dan konferencije za druženje, jer mislimo da je stvarati nova poznanstva i kontakte s kolegama podjednako važno kao i održati dobra i stručna predavanja. Naravno, izlet će imati i edukativni karakter, budući da ćemo posjetiti Bokokotarski zaljev koji je pod zaštitom UNESCO-a, grad Kotor čija je jezgra također pod zaštitom UNESCO-a, ali i druge zanimljive lokalitete. U Kotoru će nas dočekati pročelnica kotorskog odsjeka Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore koja će nas provesti po zanimljivim zbirkama u gradu. Kao u svakoj dobroj reklami, ni mi nećemo otkriti sve detalje, ali svima preporučujem da napune baterije svojih fotoaparata i isprazne memorijske kartice. :)

Znam da ste prije radili kao turistički vodič; je li ideja za izlet u Crnu Goru odatle potekla? 

Točno. Cijelo pretprošlo ljeto uživao sam u poslu turističkog vodiča, upoznavajući nove ljude i posjećujući divna mjesta - i još sam za to bio plaćen! Prije nego što sam to počeo raditi nikada nisam bio u Crnoj Gori. Toga sam se ljeta potpuno zaljubio u predivne prizore Bokokotorskog zaljeva, nevjerojatnih planina koje se obrušavaju u more, ljepotu Kotora i Perasta... Ideja se rodila dijelom i zato, ali i stoga što mnogi sudionici vjerojatno nikada nisu imali priliku posjetiti Crnu Goru i vidjeti kulturno blago te zemlje. Konferencija je izvrsna prigoda za to.

Pored organizacijskih poslova, na Konferenciji ćete držati i predavanje. Na koju temu? 

Kolegica Marta Stanić i ja održati ćemo predavanje o konzervatorsko-restaratorskom zahvatu izvedenom na skulpturi Konj i konjanik kipara i dizajnera Raula Goldonija. To je ujedno bio i završni rad studenata sa specijalizacijom na metalu: Marte Stanić, Marine Parić, Andree Paule Raić i moj. Tema je vrlo zanimljiva, jer smo tijekom cijelog procesa morali voditi računa i o pravnom i financijskom aspektu projekta. Odlično iskustvo!

Što je (bilo) teže: organizirati konferenciju ili pripremiti izlaganje i pismeni rad? 

Ne bih rekao teže, ali zahtjevnije je svakako bilo organizirati konferenciju, budući da je to iziskivalo jako puno slobodnog vremena - a i živaca. Uskladiti organiziranje skupa i pripremu izlaganja s redovnim obavezama na fakultetu bilo je vrlo izazovno!


Dubrovački studenti: Jan Cerovečki, Ana Klečak, Karmen Lečić i Neven Peko


Osnovnu i srednju školu završili ste u Rijeci, a fakultet ste upisali u Dubrovniku. Kako ste se odlučili za studij konzervacije-restauracije? Zašto u Dubrovniku? 

Mogao bih reći da je to zapravo bila čista sreća! Moja prvotna namjera je bila upisati studij arhitekture u Veneciji. To mi je bilo zanimljivo i zbog toga što postoji usmjerenje za konzerviranje-restauriranje graditeljske baštine. Ipak, roditelji su inzistirali da izaberem i zamjensku varijantu. Još u srednjoj školi sam čuo za studij u Dubrovniku i odlučio sam da on bude "zamjenska varijanta". Kada sam došao na prijamni ispit u Dubrovnik, fakultet mi se svidio jer nije ogroman kao onaj u Veneciji (taj prima oko 500 studenata godišnje na različita usmjerenja), a i moj prvi kontakt s Gradom je bio vrlo pozitivan. Venecija je nakon toga pala u drugi plan, i to je zapravo bilo to... 

Specijalizirate konzerviranje-restauriranje predmeta od metala. Što Vas je privuklo toj specijalizaciji? 

Od samog početka dvoumio sam se između metala i keramike. Nakon upoznavanja radionica i profesora ipak me više privukao sjaj riznica punih srebra i zlata. Mislim da sam dobro odabrao i vrlo vjerojatno bih ponovno odabrao isto usmjerenje! 

Planirate li se nakon diplome vratiti u Rijeku? Gdje se, uopće, vidite za pet ili deset godina? 

Za početak se planiram vratiti u Rijeku, ali ne znam na koliko dugo. Već neko vrijeme razmišljam o poslijediplomskom studiju u inozemstvu, ali još se nisam odlučio za neki konkretni studij. Nadam se da ću za desetak godina imati doktorat i raditi u struci, bilo u radionici ili na fakultetu.

Vratimo se još jednom Konferenciji. Što biste poručili onima koji još uvijek dvoje o dolasku u Dubrovnik, zašto se isplati doći? 

Čuti puno stručnih predavanja, upoznati kolege s kojima ćemo sutra surađivati, malo putovati, malo uživati, malo učiti, vidjeti tri lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a, možda i dobiti koju lijepu nagradu - mislim da nikome nije potrebno više motivacije od toga! Vidimo se u Dubrovniku!

Film i televizija kao čuvari memorije i dio kulturne baštine

Članak "Film i televizija kao čuvari memorije i dio kulturne baštine" objavljen je u posljednjem broju lista Universitas. Tema članka je radionica o zaštiti i restauraciji audiovizualne baštine koja je početkom ožujka održana u Zagrebu. Radionicu je organiziralo Društvo za zaštitu i razvoj baštine. Video zapis predavanja nedavno je objavljen na You Tubeu. Sažetke predavanja možete pročitati na blogu Conservation Students' Investigation (prvi i drugi dio).


Članak objavljen u Universitasu


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Film i televizija kao čuvari memorije i dio kulturne baštine 

PIŠE: Sagita Mirjam Sunara
Objavljeno u Universitasu : listu Sveučilišta u Splitu, god. IV, br. 40, 11. ožujka 2013., str. 6


Početkom ožujka u Zagrebu je održana radionica o zaštiti i restauraciji audiovizualne baštine na kojoj se govorilo o potrebi očuvanja filmske i televizijske građe kao vrijednih dokumenata vremena i čuvara nacionalne memorije


Jednodnevna radionica o zaštiti i restauraciji audiovizualne baštine koja je početkom ožujka održana u Zagrebu okupila je širok spektar stručnjaka iz arhivskih i muzejskih ustanova, nacionalne radiotelevizijske kuće i konzervatorskih zavoda. U radionici su sudjelovali i studenti prve godine konzervacije-restauracije Splitskoga sveučilišta. Program je uključivao predavanja, projekcije restauriranih domaćih dokumentarnih i animiranih filmova te posjet studiju koji se bavi digitalnim restauriranjem. Radionicu je organiziralo Društvo za zaštitu i razvoj baštine. 

Predavanja, projekcije, demonstracije

Na popisu predavača našla su se uvažena imena. Dr. sc. Branko Bubenik, dugogodišnji ravnatelj INDOK službe Hrvatske radiotelevizije, upozorio je na vrijednost građe koja se čuva u arhivi HRT-a i dao osnovne smjernice za zaštitu audiovizualnih dokumenata. Veliko je zanimanje pobudilo predavanje Daniela Rafaelića, povjesničara filma, koji je govorio o gotovo detektivskoj potrazi za hrvatskom filmskom građom u njemačkim arhivima. Osvrćući se na loše građevinsko stanje našeg prvog filmskog studija, osnovanog 1926. godine, Rafaelić se retorički zapitao kako se odnosimo prema svojoj baštini i vlastitom sjećanju. Kustosica Leila Topić, pak, podijelila je iskustva s radovima iz Zbirke medijskih umjetnosti Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, čije očuvanje predstavlja osobit izazov i iziskuje interdisciplinranu suradnju.

Između predavanja projicirani su kratki dokumentarci nedavno preminulog Krste Papića, doajena hrvatske kinematografije, te animirani film Bećarac Zlatka Boureka. O njihovom restauriranju govorila je Mirela Budimić iz Studija Ater, kojemu je taj posao bio povjeren. Djelatnici studija u poslijepodnevnim su satima demonstrirali postupak skeniranja filmskoga gradiva i restauriranja digitalnih zapisa.


Prizor iz restauriranog dokumentarnog filma K. Papića "Mala seoska priredba" (1972.)  


Ugrožena baština

Velik dio naše audiovizalne baštine nepovratno je izgubljen. Uzroci su brojni: prirodno propadanje ubrzano čuvanjem u neprikladnim uvjetima, tehnološka zastarjelost, nemar... Zagrebačka je radionica bila pokušaj da se podigne svijest o važnosti očuvanja AV dokumenata kao dijela kulturne baštine te dijela nacionalnog identiteta i memorije.