Film i televizija kao čuvari memorije i dio kulturne baštine

Članak "Film i televizija kao čuvari memorije i dio kulturne baštine" objavljen je u posljednjem broju lista Universitas. Tema članka je radionica o zaštiti i restauraciji audiovizualne baštine koja je početkom ožujka održana u Zagrebu. Radionicu je organiziralo Društvo za zaštitu i razvoj baštine. Video zapis predavanja nedavno je objavljen na You Tubeu. Sažetke predavanja možete pročitati na blogu Conservation Students' Investigation (prvi i drugi dio).

Članak objavljen u Universitasu

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Film i televizija kao čuvari memorije i dio kulturne baštine 

PIŠE: Sagita Mirjam Sunara

Objavljeno u Universitasu : listu Sveučilišta u Splitu, god. IV, br. 40, 11. ožujka 2013., str. 6

Početkom ožujka u Zagrebu je održana radionica o zaštiti i restauraciji audiovizualne baštine na kojoj se govorilo o potrebi očuvanja filmske i televizijske građe kao vrijednih dokumenata vremena i čuvara nacionalne memorije

Jednodnevna radionica o zaštiti i restauraciji audiovizualne baštine koja je početkom ožujka održana u Zagrebu okupila je širok spektar stručnjaka iz arhivskih i muzejskih ustanova, nacionalne radiotelevizijske kuće i konzervatorskih zavoda. U radionici su sudjelovali i studenti prve godine konzervacije-restauracije Splitskoga sveučilišta. Program je uključivao predavanja, projekcije restauriranih domaćih dokumentarnih i animiranih filmova te posjet studiju koji se bavi digitalnim restauriranjem. Radionicu je organiziralo Društvo za zaštitu i razvoj baštine. 

Predavanja, projekcije, demonstracije

Na popisu predavača našla su se uvažena imena. Dr. sc. Branko Bubenik, dugogodišnji ravnatelj INDOK službe Hrvatske radiotelevizije, upozorio je na vrijednost građe koja se čuva u arhivi HRT-a i dao osnovne smjernice za zaštitu audiovizualnih dokumenata. Veliko je zanimanje pobudilo predavanje Daniela Rafaelića, povjesničara filma, koji je govorio o gotovo detektivskoj potrazi za hrvatskom filmskom građom u njemačkim arhivima. Osvrćući se na loše građevinsko stanje našeg prvog filmskog studija, osnovanog 1926. godine, Rafaelić se retorički zapitao kako se odnosimo prema svojoj baštini i vlastitom sjećanju. Kustosica Leila Topić, pak, podijelila je iskustva s radovima iz Zbirke medijskih umjetnosti Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, čije očuvanje predstavlja osobit izazov i iziskuje interdisciplinranu suradnju.

Između predavanja projicirani su kratki dokumentarci nedavno preminulog Krste Papića, doajena hrvatske kinematografije, te animirani film Bećarac Zlatka Boureka. O njihovom restauriranju govorila je Mirela Budimić iz Studija Ater, kojemu je taj posao bio povjeren. Djelatnici studija u poslijepodnevnim su satima demonstrirali postupak skeniranja filmskoga gradiva i restauriranja digitalnih zapisa.

Prizor iz restauriranog dokumentarnog filma K. Papića "Mala seoska priredba" (1972.)  

Ugrožena baština

Velik dio naše audiovizalne baštine nepovratno je izgubljen. Uzroci su brojni: prirodno propadanje ubrzano čuvanjem u neprikladnim uvjetima, tehnološka zastarjelost, nemar... Zagrebačka je radionica bila pokušaj da se podigne svijest o važnosti očuvanja AV dokumenata kao dijela kulturne baštine te dijela nacionalnog identiteta i memorije.