Nedavno je na HTV-u prikazan dokumentarni film o pjesniku, piscu i prevoditelju Luki Paljetku. Zanimljivo mi je bilo čuti da je gospodin Paljetak prijateljevao s trojicom znamenitih slikara: Antunom Maslom, Đurom Pulitikom i Ivom Dulčićem. Na zidu njegove radne sobe u Dubrovniku visi Dulčićeva slikarska paleta. "Ta mi je paleta najdraži i najbolji Dulčićev rad," rekao je gospodin Paljetak, "jer su u njoj sadržane sve njegove slike".
Ivo Dulčić, Ples (1956.)
"Zašto čuvati umjetnikovu paletu?" zapitala se u jednom članku Lucy Davies. "Mrlje čistog pigmenta ili pomiješane boje zaostale na površini mogu biti intrigantan pokazatelj umjetnikove tehnike slikanja i načina razmišljanja. (...) Mjesto na koje je boja nanesena i način na koji je to napravljeno može nam prenijeti osjećaj, psihologiju, vjersko značenje." Davies u članku opisuje slikarske palete koje su koristili Renoir, Degas, Seurat, Gauguin... Donosim slike dviju paleta koje mi se čine osobito zanimljive. Pripadale su Eugeneu Delacroixu i Vincentu van Goghu. Vjerojatno bi se prema njima mogao napraviti psihološki profil dvojice umjetnika.
Paleta koja je pripadala Vincentu van Goghu (preuzeto iz članka L. Davies "Why preserve Van Gogh's palette?", The Telegraph)
Čuveni konzervatori-znanstvenici Rutherford J. Gettens i George L. Stout u svojoj knjizi Painting Materials: A Short Encyclopedia (1942.) pokazali su razvoj slikarske palete od najranijih prikaza na francuskim minijaturama iz 15. stoljeća do prve polovine 20. stoljeća.
Slika R. J. Gettensa i G. L. Stouta preuzeta iz članka Ernsta van der Weteringa "The Palette; on the Relationship between Style and Painting Technique"
Slikarske palete, jasno, imaju puno dulju povijest. Na web stranici Muzeja Metropolitan u New Yorku pronašla sam egipatsku paletu iz 14. stoljeća prije Krista. Izrađena je od bjelokosti, a u njoj se još nalaze sasušeni pigmenti: plavi, zeleni, smeđi (?), žuti, crveni i crni.
Paleta egipatskog slikara, oko 1390.–1353. pr. Kr. (preuzeto s web stranice Muzeja Metropolitan)
