Ovogodišnja Međunarodna konzervatorsko-restauratorska radionica na Lopudu, jedanaesta po redu, održana je od 25. kolovoza do 8. rujna. Da podsjetim, riječ je o zajedničkom projektu Instituta za konzervatorsko-restauratorske znanosti Sveučilišta primijenjenih znanosti u Kölnu (Njemačka), Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu (Hrvatska), Sveučilišta u Antwerpenu (Belgija) i Državne visoke škole za vizualne umjetnosti, La Cambre iz Bruxellesa (Belgija).
...i krasne pješačke staze!
Radionica se održava svake godine i traje dva tjedna, a vodi je tim profesora spomenutih fakulteta. U njoj sudjeluje dvadesetak studenata konzervacije-restauracije. Od splitskih studenata ove su godine u radionici sudjelovale Petra Baleta i Ana Šapina; evo kako im je bilo. Moja kolegica Lana Kekez na Lopudu je provela prvi tjedan, a ja drugi. Dok je Lana vodila zahvat na slici Čistilište s oltara Gospe od Karmela iz crkve Gospe od Spilice, moj je zadatak bio nadzirati radove na drugoj slici iz te crkve, Smrt sv. Josipa.
Studenti dokumentiraju zatečeno stanje slike Smrt sv. Josipa
Tijekom drugog tjedna radionice zahvat na slici Čistilište preuzela je Petra Demuth s Instituta za konzervatorsko-restauratorske znanosti u Kölnu. S njom je pravo zadovoljstvo raditi, jer uvijek naučite nešto novo. Na slici Čistilište, primjerice, problem je bilo to što se platno stisnulo pa je slikani sloj na jednom dijelu "poskočio". Činilo se da ga nećemo moći spustiti bez oštećivanja, no Petra je imala rješenje. Na problematičnu zonu nanijeli smo ljepilo za podljepljivanje. Kratko smo pričekali da slikani sloj "omekša", a onda je Petra s donje strane slike lagano prislonila žaruljicu. Temperaturu žarulje, odnosno jačinu svjetlosti, regulirala je potenciometrom. Pomicanjem žarulje uz blagi pritisak platno se širilo. Jedna je studentica za to vrijeme preko komadića Melinexa spuštala odvojene ljuskice slikanog sloja. Zahvat je uspio!
Detalj Čistilišta nakon spuštanja slikanog sloja i uklanjanja požutjelog laka s problematične zone
Za ovaj se zahvat mogu koristiti žaruljice različitih oblika
Za premošćivanje, odnosno lijepljenje niti platna preko poderotina i tekstilnih umetaka, Petra i njeni studenti koristili su posebno pripremljeno platno. Zamolila sam je da mi objasni o čemu se radi.
Iz platna koje je napeto na radni podokvir izvuku se niti potke u trakama širine 2 - 3 centimetra. Unutar svake trake izreže se svaka druga nit osnove. Tako pripravljeno platno stavi se na silikonizirani papir i premaže Bevom. Osušeno ljepilo ostat će samo na jednoj strani niti. Platno se skine s podokvira i razreže; sada ga se može koristiti! Trake se napnu pristima, ljepilo reaktivira toplom peglicom, a niti izrezuju nožicama.
Iz platna koje je napeto na radni podokvir izvuku se niti potke u trakama širine 2 - 3 centimetra. Unutar svake trake izreže se svaka druga nit osnove. Tako pripravljeno platno stavi se na silikonizirani papir i premaže Bevom. Osušeno ljepilo ostat će samo na jednoj strani niti. Platno se skine s podokvira i razreže; sada ga se može koristiti! Trake se napnu pristima, ljepilo reaktivira toplom peglicom, a niti izrezuju nožicama.
Priprema niti za premošćivanje; Petra mi je otkrila da je ovo "izum" jedne njene studentice
Niti su pravilno zalijepljene za platno, a površina nije zaprljana ljepilom
Ove smo godine prvi put organizirali obilazak crkve Gospe od Šunja uz vodstvo konzervatora-restauratora. Obilaske smo vodili kolega Hans Portsteffen i ja, a cilj nam je bio približiti Međunarodnu restauratorsku radionicu Lopud stanovnicima i posjetiteljima otoka. Izradila sam promotivni poster s osnovnim informacijama o projektu te rasporedom obilazaka naše improvizirane radionice u crkvi Gospe od Šunja. Tekst je bio na hrvatskom i engleskom jeziku. Plakate sam zalijepila na oglasnu ploču ispred jedine prodavaonice na Lopudu te u predvorju hotela Lafodia. Uspjeh nije izostao! Imali smo dosta posjetitelja, ali najviše ću pamtiti jednu gospođu koja je u hotelu Lafodia radila kao kuharica. Zaboravila sam iz kojeg je mjesta (negdje na sjeveru Hrvatske), ali me oduševilo što je svoj jedini slobodan dan u tjednu iskoristila za šetnju otokom i upoznavanje njegova kulturnog blaga.
Plakat o Međunarodnoj restauratorskoj radionici Lopud
Prva grupa posjetitelja
Sve je posjetitelje najviše zanimala skulptura raspetoga Krista koja krasi oltar sv. Križa u Gospi od Šunja. Skulptura je jedinstvena po načinu izrade: snimanje CT metodom otkrilo je da je njena unutrašnjost najvećim dijelom šuplja, dok su stijenke napravljene od ferule, biljke spužvaste strukture, preko koje je nanesen debeli sloj papirne pulpe, zatim sloj preparacije i, konačno, oslik. Restauriranje raspela ove je godine privedeno kraju, a njegovo vraćanje na monumentalni oltar sv. Križa označilo je i kraj dugogodišnjeg konzervatorsko-restauratorskog zahvata na oltaru.
Prije sastavljanja skulpture (ruke su bile odvojene), umetnuli smo u nju cedulju s porukom na engleskom i hrvatskom jeziku: "Ovo je raspelo restaurirano od 2007. do 2013. godine u sklopu dvotjedne Međunarodne restauratorske radionice Lopud. Dokumentacija konzervatorsko-restauratorskog zahvata nalazi se u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Dubrovniku. Lopud, rujan 2013. g." Malo iznenađenje za buduće restauratore! :)
Prije sastavljanja skulpture (ruke su bile odvojene), umetnuli smo u nju cedulju s porukom na engleskom i hrvatskom jeziku: "Ovo je raspelo restaurirano od 2007. do 2013. godine u sklopu dvotjedne Međunarodne restauratorske radionice Lopud. Dokumentacija konzervatorsko-restauratorskog zahvata nalazi se u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Dubrovniku. Lopud, rujan 2013. g." Malo iznenađenje za buduće restauratore! :)
Poruka za buduće konzervatore-restauratore pisana njemačko-engleskim jezikom :)
Nema komentara:
Objavi komentar