petak, 6. svibnja 2016.

Razgovor s Petrom Nevžalom i Dorom Mihanović, dobitnicima Nagrade "Zvonimir Wyroubal" za 2016. godinu

Na 13. međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije, koja je prošloga mjeseca održana u Dubrovniku, nagrada za najbolje usmeno izlaganje pripala je Petru Nevžali, studentu Odjela za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku, dok je nagradu za najbolji poster odnijela Dora Mihanović, studentica Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Nagrada, koja je utemeljena 2012. godine, nosi ime istaknutog hrvatskog restauratora Zvonimira Wyroubala (Karlovac, 1900. – Zagreb, 1990.).



Dobitnici Nagrade "Zvonimir Wyroubal" na 13. međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije: Dora Mihanović (poster), Martin Siennicki (Power Point prezentacija) i Petar Nevžala (usmeno izlaganje)


Petar je na konferenciji održao predavanje o zahvatu na teško oštećenoj vojnoj kapi iz Gradskoga muzeja u Varaždinu, što je i tema njegova magistarskog stručnog rada. Petar je, naime, polaznik druge godine diplomskoga studija, i specijalizira konzerviranje-restauriranje tekstilnih predmeta. Dora Mihanović je u Dubrovniku predstavila poster o restauriranju stotinjak godina starog drvenog pozlaćenog tabernakula iz Veloga Lošinja. Inače, Dora je studentica četvrte godine konzervacije-restauracije, a njezina su specijalnost skulpture.

Petre, Vi ste na konferenciji govorili o svom magistarskom stručnom radu. O kakvom se projektu radi? Odabir predmeta iz varaždinskog muzeja zasigurno nije bio slučajan? 

Petar: Da, istina! Radi se o časničkoj kapi desete husarske domobranske pukovnije. Takav tip polutvrde kape naziva se "Čako" kapa. Datira iz vremena Austro-Ugarske monarhije. Predmet je zanimljiv zbog svoje problematike, zato je i izabran da bude tema mog magistarskog stručnog rada. Na njemu, naime, mogu pokazati svo znanje koje sam do sada stekao. Kapa pripada Gradskoome muzeju Varaždin, u čijim sam restauratorskim radionicama imao priliku odrađivati jedan dio svoje stručne prakse. Tu sam suradnju htio okruniti ovim projektom. Sve u svemu, to je mali, ali izrazito kompleksan predmet – idealan "zalogaj" za kraj studijskog obrazovanja.



Izlaganje Petra Nevžale


Dora, što je bila tema Vašeg postera? 

Dora: Moj poster govori o drvenom pozlaćenom tabernakulu s otoka Lošinja. Rad je tirolske drvorezbarske radionice Stuflesser i dar habsburške vladarske obitelji Milosrdnim sestrama svetoga Križa. Datira s početka prošloga stoljeća. Kapela u kojoj se izvorno nalazio bila je devastirana tokom Drugog svjetskog rata. Tabernakul se desetljećima čuvao u neprikladnim uvjetima, pa je pretrpio brojna oštećenja. Srećom, u siječnju prošle godine, zalaganjem sestre Hijacinte Hoblaj, dopremljen je u restauratorsku radionicu moga odsjeka. Tu se pristupilo čišćenju i odstranjivanju djelomičnog preslika. Radovi još traju. Restaurirani tabernakul vratit će se u stručno obnovljenu kapelu Presvetoga srca Isusova u Velome Lošinju.

Kakav je bio osjećaj osvojiti Nagradu "Zvonimir Wyroubal"? Jeste li to očekivali? Kako su mentori primili tu vijest?

Petar: Naravno da je dobar osjećaj osvojiti nagradu, jer je to potvrda uloženog truda, tim više što je bilo i drugih zanimljivih radova. Želio sam svoju prezentaciju učiniti zanimljivom i dobro je isprezentirati. Zadovoljan sam što su je ostali dobro ocijenili. Mentori su zadovoljni, jer je ovo na neki način i njima priznanje. Mentori su mi bili dr. sc. Danijela Jemo i Mateo Miguel Kodrič Kesovia.

Dora: Nagrada je bila potpuno neočekivana, do te mjere da na prvu nisam prepoznala svoje ime kada me profesor Denis Vokić prozvao. Odličan je osjećaj, pogotovo jer se nisam nadala pobjedi, niti da će se ostalim sudionicima moj poster toliko svidjeti. Profesori su oduševljeni nagradom, jer je to, kako mi kažu, prvi "Wyroubal" koji je pripao studentima našega odjela. Osobito su ponosne moje mentorice, mr. art. Zvjezdana Jembrih i Ana Božičević.



Dora Mihanović s plaketom "Zvonimir Wyroubal"


Koliko ste se dugo pripremali za konferenciju? Koliko su vam mentori pomogli oko pripreme predavanja i pismenoga rada, odnosno poster-prezentacije? 

Dora: Moram priznati da mi je trebalo puno manje vremena nego što sam mislila da će mi trebati. Najprije sam napisala tekst na hrvatskom. Sastavila sam ga koristeći se konzervatorsko-restauratorskom dokumentacijom koju sam pisala za taj objekt. Par dana prije roka za prijavu poster-prezentacije, mentorica je napravila prvu korekciju teksta. Prijevod, dizajn i poster kao gotovu cjelinu sam napravila sama. Nakon prijave, s mentoricom sam napravila još neke sitne korekcije u grafičkom oblikovanju postera.

Petar: Dva do tri tjedna prije konferencije se malo spavalo, dijelom zbog organizacijskih poslova, a dijelom zbog pripremanja prezentacije. Najviše sam vremena potrošio na sažimanje prezentacije. Nije bilo lako odlučiti što sve prikazati... Najlakše je pričati o nečemu što si sam radio – to mi je bio gušt. Usput, malo vježbe engleskog ne škodi.

Petre, maločas ste spomenuli da ste sudjelovali u radu organizacijskoga odbora. Za koje ste poslove bili zaduženi?

Petar: Bio sam zadužen za izradu vizualnog identiteta konferencije, što je uključivalo grafičko oblikovanje loga, naslovne slike za web-stranicu konferencije, akreditacija, majica, platnenih vrećica, blokića, plakata i velikog bannera iznad ulaznih vrata. Zanimljivo je bilo vidjeti kako je, uz dobru organizaciju i vodstvo, šačica studenata sposobna napraviti veliku i kvalitetnu stvar. Budući da nitko od nas nije prije radio ništa slično, međusobno smo si pomagali, tako da je za sve, pa i za moj dio posla, zaslužna cijela ekipa.

Mislite li da će Vam znanja i vještine koje ste stekli radom u organizacijskome odboru koristiti kasnije u životu? 

Petar: Da!



Plakat 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije (dizajn: Petar Nevžala)
  
Plakat 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije (dizajn: Petar Nevžala)


Dora, je li ovo prva studentska konferencija na kojoj ste sudjelovali? Što vam se na dubrovačkoj konferenciji najviše svidjelo? 

Dora: Da, ovo je prva konferencija na kojoj sam izlagač, a treća kojoj sam prisustvovala. Dubrovnik je predivan grad. Ovim putem želim zahvaliti organizatorima što su drugi dan "rezervirali" za razgledavanje i stručno vodstvo kroz radionice Hrvatskog restauratorskog zavoda. Također, drago mi je što sam imala priliku iz prve ruke upoznati proizvode karlovačke tvrtke HAGA Metal. Njihove smo proizvode relativno nedavno počeli koristiti i na našem odsjeku. Koristili smo ih i na lošinjskome tabernakulu koji je tema moga postera.

Koje biste predavanje s ovogodišnje konferencije ocijenili najzanimljivijim? 

Dora: Ove godine bilo je izvrsnih predavanja i postera, ali moj je favorit predavanje o istraživanju, konzerviranju i izradi replike srednjovjekovnoga štita koje je održao Martin Siennicki iz Beča. Fascinirala me njegova potpuna predanost tom projektu, ručna izrada alata za izradu replike, "kućna priprema" životinjskih tetiva za oblaganje štita... Osobito mi se svidio kratki video koji je prikazao na kraju, gdje iz replike srednjovjekovnoga samostrijela ispaljuje strijele u štit koji je izradio i tako testira njegovu izdržljivost. Svaka čast, zaslužena nagrada za najbolju PPT prezentaciju!

A poster? 

Dora: Od postera mi je najzanimljiviji bio onaj pod naslovom "Primjeri bioloških oštećenja na pergamentima" koji su izradile Ivana Cvitanović i Andrea Vlaisavljević. Taj poster naglašava povijesnu vrijednost takvih dokumenata i upozorava na stravične uvjete u kojima su pronađeni. Problematika s kojom se susreću slična je kao kod slika i skulptura. Zanimljivo mi je bilo upoznati se s metodama i materijalima koji se koriste u konzerviranju-restauriranja papira, jer na mome odsjeku nemamo tu specijalizaciju.

Petar: Mislim da su sudionici konferencije realno ocijenili kvalitetu svih radova, i da su nagrađeni studenti to i zaslužili. Bilo je, naravno, još kvalitetnih postera i predavanja. Ne bih nikoga posebno izdvajao, jer su radovi bili različitih tematika i o različitim materijalima. Neki su bili zanimljivi zbog same teme, neki zbog dobre interpretacije, a neki zbog dobre prezentacije popraćene video materijalom.

Kroz usmena izlaganja i postere mogli ste vidjeti što rade vaši kolege s drugih studija, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu. Zasigurno ste imali priliku i popričati s kolegama. Primjećujete li neke razlike između pojedinih studija? 

Dora: Primijetila sam da se na drugim studijima, naročito u inozemstvu, neki tradicionalni zahvati na umjetninama obavljaju na različit način, da svaki studij ima drugačiji program i da raspolaže drugačijom tehnologijom. Nadam se da ću u budućnosti imati prilike bolje upoznati tu tehnologiju.

Petar: Jedna studentica iz Njemačke kazala mi je da je ovo prva konferencija na kojoj je imala priliku pobliže upoznati ljude. Slažem se u potpunosti s njom, jer sam i sam tijekom konferencije razgovarao s jako puno studenata. Pitali ste po čemu se studiji razlikuju... Naravno, svaki studij im svoje prednosti, ali i mane. Čar je upravo u raznovrsnosti. Ako pogledamo predavanja i postere s ovogodišnje konferencije, vidimo da naši studiji nimalo ne zaostaju za onima iz inozemstva.


Petar Nevžala


Hoćete li potaknuti svoje kolege da se dogodine prijave za sudjelovanje na konferenciji? 

Dora: Naravno da ću ih potaknuti! Nagrada "Zvonimir Wyroubal" će, nadam se, biti vjetar u leđa i motivacija ostalim studentima s moga odsjeka da i dalje konkuriraju na međunarodnoj razini.

Petar: Mislim da je studentima koji su ove godine sudjelovali na konferenciji to bio dovoljan poticaj da se i narednih godina uključe. Ja bi im to svakako preporučio, jer je to idealna prilika da nauče prezentirati svoj rad i da uspostavljaju nove kontakte. Ja sam, primjerice, na konferenciji u Zagrebu prije dvije godine upoznao jednoga kolegu s kojim sam se sprijateljio. Ponovno sam se s njim našao tijekom svog boravka na Erasmus razmjeni u Beču. Na ovogodišnjoj je konferenciji sudjelovala moja prijateljica koju sam upoznao na razmjeni. Ja sam je, zapravo, i pozvao da sudjeluje na konferenciji.

Kakav biste savjet dali svojim kolegama vezano uz pripremu predavanja, odnosno postera? 

Dora: Kada su posteri u pitanju, treba voditi računa o dizajnu, čitljivosti i kontrastu između teksta i pozadine. Poster mora na prvi pogled privući pažnju i mora zadržati osobu dovoljno dugo zainteresiranom, kako bi prepoznala da ste uložili jako puno truda u poster i u cijeli projekt.

Kakvi su vaši planovi za budućnost? Gdje se vidite za deset godina? 

Petar: Nakon diplome, čeka me stažiranje i polaganje stručnog ispita. Moja želja je raditi u svom rodnom gradu, Varaždinu. Jedini plan koji trenutno imam je stvoriti sebi priliku da se to ostvari. Volio bih nadograditi svoje znanje i upoznati rad s drugim materijalima i tehnikama. Mislim da je to u poslu konzervatora-restauratora jednako važno kao i to koliko je dobar u svojoj specijalizaciji.

Dora: Kako stvari trenutno stoje, planiram stručnu praksu i licencu ostvariti u Hrvatskoj, a zatim, ako se ukaže bolja prilika, a vjerujem da hoće, naći posao u struci negdje u inozemstvu.

Želim vam puno sreće u nastavku školovanja i nadam se da će se svi vaši planovi ostvariti!

Nema komentara:

Objavi komentar