Od 21. do 23. travnja u Dubrovniku je održana 13. međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije. Godišnji je to susret studenata konzervacije-restauracije iz Hrvatske, susjednih nam zemalja (Slovenija, Bosna i Hercegovina), ali i iz drugih dijelova Europe (Austrija, Poljska...). Trodnevni skup je organizirao Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku. Konferencija je okupila stotinjak sudionika: studenata, nastavnika i profesionalnih konzervatora-restauratora. Studenti su kroz usmena izlaganja i postere predstavili najzanimljivije i najzahtjevnije projekte u kojima su sudjelovali tijekom protekle akademske godine.
Plakat 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije (dizajn: Petar Nevžala)
Za besprijekornu organizaciju skupa, koji je sudionicima ponudio puno više od dobrih predavanja i zanimljivih poster-prezentacija, bio je zaslužan organizacijski odbor kojim su predsjedavali Tanja Dujaković i Mateo Miguel Kodrič Kesovia, asistenti zaposleni na Odjelu za umjetnost i restauraciju dubrovačkoga sveučilišta.
Mateo Miguel Kodrič Kesovia i Tanja Dujaković s Odjela za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku
Tanja i Mateo, oboje ste završili studij konzervacije-restauracije na Sveučilištu u Dubrovniku, i oboje ste kao studenti sudjelovali na Konferenciji studija konzervacije-restauracije. Ti si, Tanja, držala predavanje 2009. godine, a Mateo 2012. U kakvom vam je sjećanju ostalo to iskustvo?
Mateo: Još uvijek se sjećam kakva me trema "prala" noć prije izlaganja! Moram priznati da sam nešto slično osjetio i uoči ove konferencije, ali ovaj put iz perspektive organizatora. Znam kako je teško i stresno bilo našim predavačima javno izlagati pred dvoranom punom nepoznatih osoba, no doista mislim da svi mogu biti vrlo zadovoljni i ponosni na svoje nastupe, posebice kad se uzme u obzir da ih je većina izlaganje držala na engleskom jeziku. S vremenom i iskustvom to će im postati sve prirodnije i lakše.
Mateo: Još uvijek se sjećam kakva me trema "prala" noć prije izlaganja! Moram priznati da sam nešto slično osjetio i uoči ove konferencije, ali ovaj put iz perspektive organizatora. Znam kako je teško i stresno bilo našim predavačima javno izlagati pred dvoranom punom nepoznatih osoba, no doista mislim da svi mogu biti vrlo zadovoljni i ponosni na svoje nastupe, posebice kad se uzme u obzir da ih je većina izlaganje držala na engleskom jeziku. S vremenom i iskustvom to će im postati sve prirodnije i lakše.
Tanja: Ja sam, kao što si rekla, na konferenciji sudjelovala 2009. godine. Tada sam bila na 3. godini preddiplomskog studija konzervacije-restauracije artefakata od papira, i to mi je bilo jedno od prvih javnih izlaganja takvog karaktera. Razbilo mi je strah od javnog nastupa i potaklo zainteresiranost na realizaciju još takvih pothvata. U kakvome mi je sjećanju ostalo sudjelovanje na toj prvoj konferenciji? Moram priznati da je posebno iskustvo bilo izlagati pred kolegama, razmijeniti iskustva i naučiti nešto iz svih specijalističkih područja naše struke. Smatram da je bit ove konferencije upravo druženje i upoznavanje s kolegama. Neka poznanstva traju još uvijek i temelj su za daljnje širenje i povezivanje.
Mateo: Slažem se s ovim što je Tanja rekla, da su ovakvi događaji važni ne samo zbog razmjene iskustva i znanja, nego i zbog uspostavljanje poznanstava i kontakata među sudionicima. Naša zajednica – mislim na konzervatore-restauratore – ionako je malena, čak i ugrožena, pa je svaka pomoć ili savjet zlata vrijedan.
Mateo: Slažem se s ovim što je Tanja rekla, da su ovakvi događaji važni ne samo zbog razmjene iskustva i znanja, nego i zbog uspostavljanje poznanstava i kontakata među sudionicima. Naša zajednica – mislim na konzervatore-restauratore – ionako je malena, čak i ugrožena, pa je svaka pomoć ili savjet zlata vrijedan.
Sudionici 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije ispred tzv. Stare bolnice, zgrade u kojoj je smješten Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku
Studentska se konferencija tijekom godina značajno izmijenila. Po čemu se te prve konferencije na kojima ste sudjelovali razlikuju od ove koja je nedavno održana?
Tanja: Studentska konferencija, koja je prvotno bila zamišljena kao godišnji susret hrvatskih studenata, s vremenom je poprimila međunarodni karakter. To se odražava i u činjenici da se prezentacije danas održavaju na engleskom jeziku. Takav model je preuzet i nastavljen na ovogodišnjoj konferenciji, i smatram da polučuje izuzetan uspjeh. To se vidi po tome što konferencija privlači sve više kolega stručnjaka i njihovih studenata iz raznih zemalja. Tako se stvara atmosfera još većeg zajedništva i otvara mnoštvo različitih pogleda na konzervatorsko-restauratorsku problematiku.
Mateo: Meni se uistinu svidio koncept javne tribine kakva je bila održana na konferenciji 2012. godine u Splitu, kada se raspravljalo o problematici zapošljavanja i stručnog usavršavanja netom diplomiranih konzervatora-restauratora u Hrvatskoj. Ipak, jedan od prvih zaključaka organizacijskog odbora ovogodišnje konferencije bio je da nećemo forsirati uvođenje novinâ u program, odnosno da program nećemo "preopteretiti" s događanjima. Iako to ne mora biti točno, činilo nam se da je prethodnih godina među organizatorima postojao natjecateljski duh, i da su se svi htjeli pokazati boljim domaćinom od svojih prethodnika. To je razumljivo i nije uopće loša motivacija, jer nas natjecateljski duh potiče na usavršavanje i napredak. No, nakon dvanaest uspješno organiziranih konferencija dosegnut je visok stupanj kvalitete, i nismo željeli dobiti kontra-efekt. Složili smo da da bi najbolje da se ugledamo na naše drage kolege iz Splita i Zagreba, i da ljepota događaja bude u njegovoj jednostavnosti. Cilj nam je bio zadržati profesionalnost i kvalitetu konferencije, ali s velikom dozom opuštenosti. Nadamo se da smo u tome uspjeli!
Po mom mišljenju, jeste! Vas ste dvoje predsjedavali organizacijskim odborom 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije. Možete li mi ukratko predstaviti to tijelo?
Tanja: Najprije želim zahvaliti pročelniku našega Odjela, dr. sc. Denisu Vokiću, na povjerenju koje nam je ukazao kada nas je potaknuo da se primimo vođenja organizacijskog odbora. Također želimo zahvaliti nastavnicima i suradnicima Odjela za umjetnost i restauraciju koji su nam pružali podršku, posebno kolegici Sanji Serhatlić. Dakako, bez studenata ništa od ovoga ne bi bilo moguće! U organizaciji ovogodišnje konferencije sudjelovalo je dvanaestero studenata, i to sa specijalističkih usmjerenja Papir, Drvo i Tekstil.
Mateo: Rad na organiziranju konferencije započeo je početkom ove akademske godine. Prvi sastanci Odbora tekli su sasvim opušteno, uz brainstorming svih nazočnih. Organizacijski je tim većinom bio sastavljen od studenata, ali ni Tanja ni ja nismo željeli vršiti utjecaj na njih, kao ni na odluke koje je Odbor donosio. Ipak je riječ o studentskoj konferenciji, pa smo se rado oslanjali na njihova kreativna mišljenja. Dakako, i odgovornosti smo ravnopravno podijelili. Formirali smo nekoliko radnih grupa. Za vizualni identitet konferencije bio je zadužen Petar Nevžala. Obveze uredništva programa konferencije preuzele su Irma-Maria Dropulić i Daria Margeta. Sistematiziranje i lektoriranje materijala provodile su Lucija Roce, Ivana Cvitanović i Nina Cvitanović. Službenu web-stranicu konferencije administrirao je Hrvoje Smoljan. Promociju i uređivanje društvenih stranica preuzele su Domenika Krasan i Valentina Roso. Jako nam je važna bila ekipa odgovorna za catering i prehranu sudionika konferencije, koja se sastojala od Marina Vokića, Hrvoja Smoljane, Domenike Krasan i Vasilije Todorović. Tanja i ja smo na sebe preuzeli ulogu "logistike", nabavu materijala, službenu korespondenciju i sve "molbene" dužnosti, tj. pisanje i distribuciju raznih molbi za potporu i sufinanciranje konferencije. Naravno, sve je bilo vrlo fleksibilno, i svi smo prema potrebi priskakali jedni drugima u pomoć. To je naročito bilo vidljivo tijekom same konferencije – svi smo bili hostese, tehničari, fotografi, voditelji i konobari! Pokazalo se zapravo idealnim da za 13. konferenciju bude zaduženo upravo 13 osoba!
Tanja: Ja bih još samo dodala da sam sigurna da će naši studenti znanja i vještine koje su stekli sudjelujući u radu organizacijskoga odbora moći primijeniti i na studiju i u životu.
Tanja: Studentska konferencija, koja je prvotno bila zamišljena kao godišnji susret hrvatskih studenata, s vremenom je poprimila međunarodni karakter. To se odražava i u činjenici da se prezentacije danas održavaju na engleskom jeziku. Takav model je preuzet i nastavljen na ovogodišnjoj konferenciji, i smatram da polučuje izuzetan uspjeh. To se vidi po tome što konferencija privlači sve više kolega stručnjaka i njihovih studenata iz raznih zemalja. Tako se stvara atmosfera još većeg zajedništva i otvara mnoštvo različitih pogleda na konzervatorsko-restauratorsku problematiku.
Mateo: Meni se uistinu svidio koncept javne tribine kakva je bila održana na konferenciji 2012. godine u Splitu, kada se raspravljalo o problematici zapošljavanja i stručnog usavršavanja netom diplomiranih konzervatora-restauratora u Hrvatskoj. Ipak, jedan od prvih zaključaka organizacijskog odbora ovogodišnje konferencije bio je da nećemo forsirati uvođenje novinâ u program, odnosno da program nećemo "preopteretiti" s događanjima. Iako to ne mora biti točno, činilo nam se da je prethodnih godina među organizatorima postojao natjecateljski duh, i da su se svi htjeli pokazati boljim domaćinom od svojih prethodnika. To je razumljivo i nije uopće loša motivacija, jer nas natjecateljski duh potiče na usavršavanje i napredak. No, nakon dvanaest uspješno organiziranih konferencija dosegnut je visok stupanj kvalitete, i nismo željeli dobiti kontra-efekt. Složili smo da da bi najbolje da se ugledamo na naše drage kolege iz Splita i Zagreba, i da ljepota događaja bude u njegovoj jednostavnosti. Cilj nam je bio zadržati profesionalnost i kvalitetu konferencije, ali s velikom dozom opuštenosti. Nadamo se da smo u tome uspjeli!
Po mom mišljenju, jeste! Vas ste dvoje predsjedavali organizacijskim odborom 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije. Možete li mi ukratko predstaviti to tijelo?
Tanja: Najprije želim zahvaliti pročelniku našega Odjela, dr. sc. Denisu Vokiću, na povjerenju koje nam je ukazao kada nas je potaknuo da se primimo vođenja organizacijskog odbora. Također želimo zahvaliti nastavnicima i suradnicima Odjela za umjetnost i restauraciju koji su nam pružali podršku, posebno kolegici Sanji Serhatlić. Dakako, bez studenata ništa od ovoga ne bi bilo moguće! U organizaciji ovogodišnje konferencije sudjelovalo je dvanaestero studenata, i to sa specijalističkih usmjerenja Papir, Drvo i Tekstil.
Mateo: Rad na organiziranju konferencije započeo je početkom ove akademske godine. Prvi sastanci Odbora tekli su sasvim opušteno, uz brainstorming svih nazočnih. Organizacijski je tim većinom bio sastavljen od studenata, ali ni Tanja ni ja nismo željeli vršiti utjecaj na njih, kao ni na odluke koje je Odbor donosio. Ipak je riječ o studentskoj konferenciji, pa smo se rado oslanjali na njihova kreativna mišljenja. Dakako, i odgovornosti smo ravnopravno podijelili. Formirali smo nekoliko radnih grupa. Za vizualni identitet konferencije bio je zadužen Petar Nevžala. Obveze uredništva programa konferencije preuzele su Irma-Maria Dropulić i Daria Margeta. Sistematiziranje i lektoriranje materijala provodile su Lucija Roce, Ivana Cvitanović i Nina Cvitanović. Službenu web-stranicu konferencije administrirao je Hrvoje Smoljan. Promociju i uređivanje društvenih stranica preuzele su Domenika Krasan i Valentina Roso. Jako nam je važna bila ekipa odgovorna za catering i prehranu sudionika konferencije, koja se sastojala od Marina Vokića, Hrvoja Smoljane, Domenike Krasan i Vasilije Todorović. Tanja i ja smo na sebe preuzeli ulogu "logistike", nabavu materijala, službenu korespondenciju i sve "molbene" dužnosti, tj. pisanje i distribuciju raznih molbi za potporu i sufinanciranje konferencije. Naravno, sve je bilo vrlo fleksibilno, i svi smo prema potrebi priskakali jedni drugima u pomoć. To je naročito bilo vidljivo tijekom same konferencije – svi smo bili hostese, tehničari, fotografi, voditelji i konobari! Pokazalo se zapravo idealnim da za 13. konferenciju bude zaduženo upravo 13 osoba!
Tanja: Ja bih još samo dodala da sam sigurna da će naši studenti znanja i vještine koje su stekli sudjelujući u radu organizacijskoga odbora moći primijeniti i na studiju i u životu.
Organizacijski odbor 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije
Što biste izdvojili kao najveći izazov u organiziranju konferencije?
Mateo: Izazova je bilo mnogo. Do zadnjeg trena nismo znali s kolikim financijskim sredstvima raspolažemo, jer državni proračun još nije bio izglasan. Jedno je vrijeme organizacijski odbor bio brojčano prepolovljen, jer su naši studenti na preddiplomskom studiju bili obvezni mjesec dana provesti u Firenci ili u nekoj konzervatorsko-restauratorskoj radionici u Hrvatskoj. Bilo je i drugih "iznenađenja", no u izazovnim i teškim situacijama pokazuje se zajednička snaga i snalažljivost grupe.
U okviru konferencije organizirali ste posjet dubrovačkom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda i ponudili sudionicima skupa mogućnost obilaska gradskih znamenitosti.
Mateo: Točno, od samoga smo početka planirali uključiti u program posjet radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda, ali je zbog njegove lokacije i velikog broja sudionika to predstavljalo velik izazov. Ipak, uz potporu Grada i malo dobre volje uspjeli smo organizirati prijevoz od Grada do HRZ-a. Unatoč početnom strahu od kiše i općem "sivilu dana", na terasi ljetnikovca Stay, u kojemu je smješten dio HRZ-ovih radionica, dočekale su nas zrake sunca, prekrasan pogled na Rijeku Dubrovačku, nasmijani kolege i pića za osvježenje. Ovim idiličnim prizorom bili su oduševljeni i naši gosti, koji su zadivljeni razgledavali radionice. Neki su izjavili da bi se rado preselili u Dubrovnik i radili u HRZ-u!
Mateo: Izazova je bilo mnogo. Do zadnjeg trena nismo znali s kolikim financijskim sredstvima raspolažemo, jer državni proračun još nije bio izglasan. Jedno je vrijeme organizacijski odbor bio brojčano prepolovljen, jer su naši studenti na preddiplomskom studiju bili obvezni mjesec dana provesti u Firenci ili u nekoj konzervatorsko-restauratorskoj radionici u Hrvatskoj. Bilo je i drugih "iznenađenja", no u izazovnim i teškim situacijama pokazuje se zajednička snaga i snalažljivost grupe.
U okviru konferencije organizirali ste posjet dubrovačkom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda i ponudili sudionicima skupa mogućnost obilaska gradskih znamenitosti.
Mateo: Točno, od samoga smo početka planirali uključiti u program posjet radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda, ali je zbog njegove lokacije i velikog broja sudionika to predstavljalo velik izazov. Ipak, uz potporu Grada i malo dobre volje uspjeli smo organizirati prijevoz od Grada do HRZ-a. Unatoč početnom strahu od kiše i općem "sivilu dana", na terasi ljetnikovca Stay, u kojemu je smješten dio HRZ-ovih radionica, dočekale su nas zrake sunca, prekrasan pogled na Rijeku Dubrovačku, nasmijani kolege i pića za osvježenje. Ovim idiličnim prizorom bili su oduševljeni i naši gosti, koji su zadivljeni razgledavali radionice. Neki su izjavili da bi se rado preselili u Dubrovnik i radili u HRZ-u!
Detalj iz restauratorske radionice Hrvatskog restauratorskog zavoda - Restauratorskog odjela Dubrovnik
Samir Serhatlić (Hrvatski restauratorski zavod) sa sudionicima 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije
Nađa Lučić (u sredini) sa studentima Odjela za umjetnost i restauraciju dubrovačkog sveučilišta u restauratorskoj radionici Hrvatskog restauratorskog zavoda - Restaurarorskog odjela Dubrovnik
Popodnevni program drugoga dana bio je u potpunosti prepušten na volju gostima. Ponudili smo im mogućnost da istraže bogatu kulturnu baštinu Dubrovnika: organizirali smo vođenje kroz gradsku jezgru (službena vodičica bila je naša kolegica Danijela Erak, kojoj i ovom prilikom zahvaljujemo), osigurali besplatan ulaz u sve muzeje i sniženu cijenu ulaznice za gradske zidine. Da bismo potaknuli druženje među studentima i kolegama i učinili njihov boravak u gradu još ugodnijim, organizirali smo i noćni izlazak. Svi dojmovi su bili vrlo pozitivni. Sudionici konferencije su bili jako zadovoljni što im program nije nametnut, već su samostalno mogli odabrati aktivnosti koje ih zanimaju.
Na konferenciji su se predstavile i dvije tvrtke?
Mateo: Tako je. Uz zanimljiva predavanja i izložbu postera, sudionicima smo priredili mali "sajam" proizvoda vezanih za konzervaciju-restauraciju. James Black, direktor izdavačke kuće Archetype Publications Ltd. iz Londona, izložio je vrhunsku literaturu iz gotovo svih područja naše struke. Te su knjige sudionici konferencije mogli kupiti po sniženoj cijeni. Tvrtka HAGA Metal d.o.o. iz Karlovca, koja u Hrvatskoj zastupa tvrtku Noris Blattgoldfabrik iz Njemačke, prezentirala je svoje proizvode i tehnike za pozlatu materijala. Iz Njemačke su doveli majstora za pozlatu koji je demonstrirao tehniku pozlaćivanja. Ta tvrtka planira organizirati u Karlovcu radionicu pozlaćivanja 15. listopada.
Na konferenciji su se predstavile i dvije tvrtke?
Mateo: Tako je. Uz zanimljiva predavanja i izložbu postera, sudionicima smo priredili mali "sajam" proizvoda vezanih za konzervaciju-restauraciju. James Black, direktor izdavačke kuće Archetype Publications Ltd. iz Londona, izložio je vrhunsku literaturu iz gotovo svih područja naše struke. Te su knjige sudionici konferencije mogli kupiti po sniženoj cijeni. Tvrtka HAGA Metal d.o.o. iz Karlovca, koja u Hrvatskoj zastupa tvrtku Noris Blattgoldfabrik iz Njemačke, prezentirala je svoje proizvode i tehnike za pozlatu materijala. Iz Njemačke su doveli majstora za pozlatu koji je demonstrirao tehniku pozlaćivanja. Ta tvrtka planira organizirati u Karlovcu radionicu pozlaćivanja 15. listopada.
Štand izdavačke kuće Archetype Publications Ltd. iz Londona
Gužva pored štanda tvrtke HAGA Metal d.o.o. iz Karlovca
I ove su godine dobitnici Nagrade "Zvonimir Wyroubal" za najbolje usmeno izlaganje, PPT-prezentaciju i poster otišli kući s pregršt poklona. Što ste im sve pripremili?
Tanja: Naravno, dobili su plaketu "Zvonimir Wyroubal". Plaketa je ove godine izrađena od glazirane keramike, s postoljem od mahagonija. Ovim putem želim zahvaliti kolegama iz radionice za konzerviranje-restauriranje keramike koji su, prema našem nacrtu, oblikovali plaketu. Zahvaljujemo kolegicama dr. sc. Kristini Kojan Goluža i Romani Manenica koje su pratile i nadgledale postupak njezine izrade. Nagrađeni studenti kući su ponijeli knjige izdavačke kuće Archetype Publications Ltd. (hvala gospodinu Blacku!), znanstveni časopis Portal koji izdaje Hrvatski restauratorski zavod, vino Rukatac vinarije Palihnić i ručno izrađenu karamičku šalicu s logom Sveučilišta u Dubrovniku za svoje mentore. Naši "keramičari" su izradili i 120 magneta koji su se mogli naći u platnenoj vrećici kao jedan od poklona za naše goste – izlagače i njihove mentore.
Ovogodišnja plaketa "Zvonimir Wyroubal". Više o nagradi pročitajte ovdjeTanja: Naravno, dobili su plaketu "Zvonimir Wyroubal". Plaketa je ove godine izrađena od glazirane keramike, s postoljem od mahagonija. Ovim putem želim zahvaliti kolegama iz radionice za konzerviranje-restauriranje keramike koji su, prema našem nacrtu, oblikovali plaketu. Zahvaljujemo kolegicama dr. sc. Kristini Kojan Goluža i Romani Manenica koje su pratile i nadgledale postupak njezine izrade. Nagrađeni studenti kući su ponijeli knjige izdavačke kuće Archetype Publications Ltd. (hvala gospodinu Blacku!), znanstveni časopis Portal koji izdaje Hrvatski restauratorski zavod, vino Rukatac vinarije Palihnić i ručno izrađenu karamičku šalicu s logom Sveučilišta u Dubrovniku za svoje mentore. Naši "keramičari" su izradili i 120 magneta koji su se mogli naći u platnenoj vrećici kao jedan od poklona za naše goste – izlagače i njihove mentore.
Kakav biste savjet dali kolegama iz Zagreba koji organiziraju iduću konferenciju?
Tanja: Nemam savjet, nego sugestiju! Jedna od ideja ovogodišnje konferencije bila je organizirati okrugli stol na temu "Modeli studiranja na konzervatorsko-restauratorskim studijima". Za naš je odjel ta tema vrlo zanimljiva, jer ubrzo planiramo raditi reviziju svog studijskog programa. Mislim da bi se kroz okrugli stol moglo prikupiti puno informacija o tome kako funkcioniraju studiji konzervacije-restauracije na drugim visokoškolskim ustanovama, i pronaći najbolji model.
Vidite li značajne razlike između studija u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu? A između hrvatskih i inozemnih studija?
Mateo: Primarna razlika je u specijalizacijama, a zatim i u modelu po kojemu je naš studij u Dubrovniku koncipiran. On, naime, nije integrirani studij. Ne vidim ništa loše u našoj različitosti. Ona nas potiče da učimo od tuđih uspjeha ili neuspjeha, da proširimo znanstvene vidike i razvijemo nove ili drugačije metode i tehnike unutar naše struke. Ono što me žalosti je naš tipičan mentalitet koji svugdje, osim u sportu, nameće osjećaj manje vrijednosti naspram inozemnog ekvivalenta. To je potpuno neutemeljeno i pogrešno! Ovogodišnja je konferencija još jednom pokazala da istraživanja i radovi naših studenata kvalitetom nimalo ne zaostaju za kvalitetom radova njihovih kolega iz inozemstva. Dapače, najljepši kompliment koji mogu reći za predavače i autore postera ovogodišnje konferencije jest, da nisam bio upoznat s programom konferencije i imenima autora, ne bih znao je li riječ o domaćem ili o stranom autoru, o studentu ili renomiranom stručnjaku.
Tanja: Nemam savjet, nego sugestiju! Jedna od ideja ovogodišnje konferencije bila je organizirati okrugli stol na temu "Modeli studiranja na konzervatorsko-restauratorskim studijima". Za naš je odjel ta tema vrlo zanimljiva, jer ubrzo planiramo raditi reviziju svog studijskog programa. Mislim da bi se kroz okrugli stol moglo prikupiti puno informacija o tome kako funkcioniraju studiji konzervacije-restauracije na drugim visokoškolskim ustanovama, i pronaći najbolji model.
Vidite li značajne razlike između studija u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu? A između hrvatskih i inozemnih studija?
Mateo: Primarna razlika je u specijalizacijama, a zatim i u modelu po kojemu je naš studij u Dubrovniku koncipiran. On, naime, nije integrirani studij. Ne vidim ništa loše u našoj različitosti. Ona nas potiče da učimo od tuđih uspjeha ili neuspjeha, da proširimo znanstvene vidike i razvijemo nove ili drugačije metode i tehnike unutar naše struke. Ono što me žalosti je naš tipičan mentalitet koji svugdje, osim u sportu, nameće osjećaj manje vrijednosti naspram inozemnog ekvivalenta. To je potpuno neutemeljeno i pogrešno! Ovogodišnja je konferencija još jednom pokazala da istraživanja i radovi naših studenata kvalitetom nimalo ne zaostaju za kvalitetom radova njihovih kolega iz inozemstva. Dapače, najljepši kompliment koji mogu reći za predavače i autore postera ovogodišnje konferencije jest, da nisam bio upoznat s programom konferencije i imenima autora, ne bih znao je li riječ o domaćem ili o stranom autoru, o studentu ili renomiranom stručnjaku.
Sudionici 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije
Tanja: Ja bih samo dodala da mi se čini da su inozemni studiji koncipirani tako da student "prolazi" više specijalizacija odjednom, dok je kod nas u Hrvatskoj praksa takva da se studenti na ranijim godinama studija opredijele za jednu ili najviše dvije specijalizacije. Osobno smatram da je dobro znati raditi s različitim materijalima, budući da su predmeti koji dolaze u radionicu nerijetko upravo takvog karaktera. Osim toga, nakon studija u Hrvatskoj studenti se prijavljuju na natječaje koji u svom pozivu često ne navode konkretnu specijalizaciju. Iz tog razloga smatram da bi se tijekom studija studenti trebali upoznati s konzerviranjem-restauriranjem što više različitih materijala.
Mateo, prije ovog intervjua kazao si mi da uskoro odlaziš na nekoliko mjeseci u inozemstvo na stručno usavršavanje. O čemu se radi?
Mateo: Cijelo ću ljeto provesti u Alpama! Prijavio sam se, naime, na natječaj za stručno usavršavanje u zakladi Abegg Stiftung u Švicarskoj. Tamo se nalazi vrhunska škola i radionica za restauriranje tekstila, što je moja specijalnost. U sklopu Zaklade djeluje i muzej u kojem se čuvaju neki od najvrjednijih tekstilnih artefakata i najljepši primjerci tekstilne umjetnosti u Europi.
Tanja, kakvi su tvoji planovi za 2016. godinu?
Tanja: U veljači sam upisala poslijediplomski studij Društvo znanja i prijenos informacija na Odjelu za Informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Najvažnije mi je da izvršim sve obveze prema studiju. Nadam se ponekom putovanju sa ciljem stručnog usavršavanja iz područja zaštite pisane baštine. To je, naime, predmet mog profesionalnog interesa.
Hvala vam oboma na vremenu koje ste izdvojili za ovaj intervju. Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu i veselim se ponovnom susretu iduće godine, na 14. međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije u Zagrebu!
Organiziranje 13. međunarodne konferencija studija konzervacije-restauracije ne bi bilo moguće bez podrške brojnih sponzora i donatora. Organizatori zahvaljuju Gradu Dubrovniku i tvrtki Crescat d.o.o. na financijskoj potpori; Skybaru kao glavnom sponzoru prehrambenih proizvoda, kave, čaja i sokova; Jamesu Blacku iz Archetype Publications Ltd. na knjigama koje je donirao dobitnicima Nagrade "Zvonimir Wyroubal"; Turističkoj zajednici grada Dubrovnika koja je sudionike i goste počastila besplatnim ulazom u gradske muzeje i promotivnim materijalima o Gradu; djelatnicima Hrvatskog restauratorskog zavoda – Restauratorskog odjela Dubrovnik što su ugostili sudionike skupa i proveli ih kroz svoje radionice; Društvu prijatelja dubrovačke starine koje je sudionicima Konferencije omogućilo ulaz na gradske zidine po sniženoj cijeni.
Albume s fotografijama 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije možete pogledati na Facebook stranici Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu (prvi dan, drugi dan, treći dan). Studentska televizija Sveučilišta u Dubrovniku snimila je kratku reportažu o Konferenciji koju možete pogledati ovdje.
Mateo, prije ovog intervjua kazao si mi da uskoro odlaziš na nekoliko mjeseci u inozemstvo na stručno usavršavanje. O čemu se radi?
Mateo: Cijelo ću ljeto provesti u Alpama! Prijavio sam se, naime, na natječaj za stručno usavršavanje u zakladi Abegg Stiftung u Švicarskoj. Tamo se nalazi vrhunska škola i radionica za restauriranje tekstila, što je moja specijalnost. U sklopu Zaklade djeluje i muzej u kojem se čuvaju neki od najvrjednijih tekstilnih artefakata i najljepši primjerci tekstilne umjetnosti u Europi.
Tanja, kakvi su tvoji planovi za 2016. godinu?
Tanja: U veljači sam upisala poslijediplomski studij Društvo znanja i prijenos informacija na Odjelu za Informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Najvažnije mi je da izvršim sve obveze prema studiju. Nadam se ponekom putovanju sa ciljem stručnog usavršavanja iz područja zaštite pisane baštine. To je, naime, predmet mog profesionalnog interesa.
Hvala vam oboma na vremenu koje ste izdvojili za ovaj intervju. Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu i veselim se ponovnom susretu iduće godine, na 14. međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije u Zagrebu!
Organiziranje 13. međunarodne konferencija studija konzervacije-restauracije ne bi bilo moguće bez podrške brojnih sponzora i donatora. Organizatori zahvaljuju Gradu Dubrovniku i tvrtki Crescat d.o.o. na financijskoj potpori; Skybaru kao glavnom sponzoru prehrambenih proizvoda, kave, čaja i sokova; Jamesu Blacku iz Archetype Publications Ltd. na knjigama koje je donirao dobitnicima Nagrade "Zvonimir Wyroubal"; Turističkoj zajednici grada Dubrovnika koja je sudionike i goste počastila besplatnim ulazom u gradske muzeje i promotivnim materijalima o Gradu; djelatnicima Hrvatskog restauratorskog zavoda – Restauratorskog odjela Dubrovnik što su ugostili sudionike skupa i proveli ih kroz svoje radionice; Društvu prijatelja dubrovačke starine koje je sudionicima Konferencije omogućilo ulaz na gradske zidine po sniženoj cijeni.
Albume s fotografijama 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije možete pogledati na Facebook stranici Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu (prvi dan, drugi dan, treći dan). Studentska televizija Sveučilišta u Dubrovniku snimila je kratku reportažu o Konferenciji koju možete pogledati ovdje.
Nema komentara:
Objavi komentar